Sve kreativniji hakeri i njihove sofisticirane metode: znamo li prepoznati prve znakove alarma?
Rastuće prijetnje uključuju napade na lance opskrbe, evoluciju ransomware napada i zloupotrebu AI tehnologije.
Krađe podataka postale su sveprisutna prijetnja u današnjem digitalnom svijetu, ugrožavajući sigurnost i privatnost pojedinaca, kompanija i državnih institucija. Prema statistici, više od 52% svih incidenata povrede podataka uključuje osobne podatke korisnika. Kanali kojim se krađe najčešće događaju su na društvenim mrežama, preko e-mailova (phishing), na online trgovinama i registracijskim web stranicama. Građani često griješe koristeći slabe ili ponovljene lozinke na više računa, čime se izlažu opasnosti. Također, klik na sumnjive linkove ili otvaranje privitaka od nepoznatih pošiljatelja može dovesti do instalacije zlonamjernog softvera.
Prvi znakovi krađe podataka uključuju neautorizirane transakcije, neočekivane e-mailove ili poruke koje zahtijevaju promjenu lozinke, gubitak pristupa online računima, upozorenja o sumnjivim aktivnostima i neočekivane aktivnosti na društvenim mrežama. Ako otkrijete da ne možete pristupiti nekom od svojih online računa jer je lozinka promijenjena bez vašeg znanja, to je jasan znak da biste mogli biti žrtva krađe podataka. Kako bi se spriječio gubitak podataka, građani trebaju koristiti upravitelje lozinki, dvofaktorsku autentifikaciju i sigurnosni softver. Upravitelji lozinki pomažu u kreiranju, pohranjivanju i upravljanju jakim, jedinstvenim lozinkama za sve online račune. Dvofaktorska autentifikacija dodaje dodatni sloj sigurnosti prilikom prijave na online račune zahtijevajući ne samo lozinku, već i drugi oblik potvrde identiteta, poput koda poslanog SMS-om ili putem autentifikacijske aplikacije. Sigurnosni softver može pomoći u zaštiti od zlonamjernog softvera i virusa, a redovito ažuriranje softvera i operacijskog sustava može ispraviti sigurnosne propuste.
Dodatni savjeti uključuju korištenje sigurnih mreža, posebno izbjegavanje nezaštićenih Wi-Fi mreža za pristup osjetljivim računima ili za obavljanje financijskih transakcija, te oprez prilikom dijeljenja informacija online. Hakeri koriste sofisticirane metode poput kripto-rudarenja, AI pogonjenih phishing napada, lateralnog kretanja unutar mreža, napada na IoT uređaje i stvaranja deepfake sadržaja. Zaštita od ovakvih metoda zahtijeva kombinaciju osviještenosti korisnika, redovitih ažuriranja softvera, upotrebe sigurnosnih alata te stalnog obrazovanja o novim prijetnjama. Rastuće prijetnje uključuju napade na lance opskrbe, evoluciju ransomware napada i zloupotrebu AI tehnologije. Napadi na lance opskrbe postaju sve sofisticiraniji i češći, dok ransomware napadi usvajaju nove taktike poput “double extortion”, gdje napadači kradu podatke prije šifriranja žrtvinog sustava i zahtijevaju otkupninu za neobjavljivanje podataka. Zloupotreba AI tehnologije omogućava hakerima da automatiziraju i optimiziraju svoje napade, čineći ih učinkovitijima i težima za otkrivanje.
Zaštita protiv ovih prijetnji zahtijeva kontinuirani fokus na sigurnosne prakse, obrazovanje zaposlenika o prijetnjama te suradnju industrije i regulatora kako bi se osigurala najbolja moguća obrana. Hakeri sve više koriste AI alate za optimizaciju svojih napada, što dodatno naglašava potrebu za sofisticiranim sigurnosnim mjerama. Korisnici moraju biti svjesni ovih prijetnji i poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitili svoje podatke i online identitet.
